Dan ljudskih prava

Međunarodni dan ljudskih prava se obeležava širom sveta kako bi se ukazalo na značaj poštovanja prava i dostojanstva svakog pojedinca.

Ujedinjene nacije su 10. decembra 1948. godine usvojile Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima, u kojoj je istaknuto da su ta prava univerzalna i da ne zavise od nacionalne, državne, ideološke, socijalne i kulturne pripadnosti. Tim dokumentom se štite građanske, političke, ekonomske, socijalne i kulturne slobode i prava čoveka – od prava na život i slobodu do prava na dostojanstvo, privatnost, socijalnu sigurnost i udruživanje. Ljudska prava su osnovna prava koja ima svaka osoba, koja se stiču rođenjem, koja su neotuđiva i nedeljiva, svojstvena svim ljudima, bez obzira na državljanstvo, prebivalište, pol, nacionalno i etničko poreklo, boju kože, veru, jezik ili bilo koji drugi status.

U svetu je proteklih 20 godina došlo do temeljnog napretka u unapređenju prava žena, razvoja međunarodnog prava za utvrđivanje odgovornosti za kršenje ljudskih prava, zaštiti i promociji prava marginalizovanih grupa i mnogo veće razumevanje univerzalnosti i nedeljivosti ljudskih prava. Ljudska prava su podeljena u nekoliko grupa – građanska, politička, ekonomska, socijalna i kulturna. Ono što im je zajedničko je da su urođena prava svakog ljudskog bića. Pojedinci poseduju ljudska prava nezavisno od države i volje vladara. Njima se potvrđuje pravo svakog pojedinca na život, rad, obrazovanje, jednakost pred zakonom, privatnost i mnoga druga.

U Srbiji ljudska prava su zagarantovana Ustavom, opšteprihvaćenim pravilima međunarodnog prava, ratifikovanim međunarodnim ugovorima, ali se njihovo uređenje reguliše i zakonima, podzakonskim aktima i drugim propisima. Svaki pojedinac koji se nalazi na teritoriji Srbije ima pravo da uživa ljudska prava i slobode. To uključuje sve državljane, ali i strance i lica bez državljanstva – apatride. Ako pojedinac smatra da su njegova ili njena ljudska prava ugrožena, prvi kome treba da se obrati su nadležni organi i institucije Srbije.

Ljudska prava se u Srbiji ostvaruju pred nezavisnim institucijama. Ona se mogu ostvariti u postupcima pred sudom ili u posebnim postupcima kod Zaštitnika građana, Poverenika za zaštitu ravnopravnosti, Poverenika za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti, kao i pred Ustavnim sudom. Ukoliko neko ne dobije zaštitu i iscrpi sva domaća pravna sredstava, postoji mogućnost da se obrati međunarodnim telima i komitetima, i na kraju – Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu.